Kada govorimo o konkurentnosti kompanija drvnog sektora, postavlja se pitanje da li su kompanije sa ostvarenih oko 1,9 milijardu KM izvoza, suficitom preko 1,2 milijarde KM, vlastitom sirovinom, dugogodišnjom tradicijom u proizvodnji i stručnom radnom snagom zaista konkurentne.
Svi učesnici panela su potvrdili da su kompanije konkurentne, ali da treba težiti ka još većoj konkurentnosti i rješavanju problema sa kojima se suočavaju. Drvoprerađivači imaju velike poteškoće oko obezbjedjenja potrebnih količina sirovine i radne snage.
Jasminka Hadžiabdić, direktorica Ramex iz Kladnja je istakla da su nakon dugogodišnje saradnje sa IKEA shvatili da su se uslovi privredjivanja promijenili, da nema više jeftine radne snage i zato su krenuli u izradu vlastitog branda dječijeg namještaja PERKA koji je u cjelosti izvozno orijentiran. Da bi amortizovali nedostatak radne snage, sve više uvode digitalizaciju i automatizaciju proizvodnje,a u cilju smanjenja troškova energije okrenuli su se zelenoj hemiji tj. većem korištenju otpada.
Senja Jakšić iz Masterwood Prijedor je u svom izlaganju naglasio da je najveći problem u kompanijama neobrazovanost uposlenih i da mnogi za malu razliku u plati odlaze u druge kompanije. Treba sve više raditi na prepoznatljivosti proizvoda tj stvaranju vlastitog branda i povećanju produktivnosti.
Alen Lisica iz kompanije Biesse za Bosnu i Hercegovinu je istakao da su postrojenja kompanije Biesse dosta prisutna na BH tržištu i da se posljednjih godina osjeća trend modernizacije .Neka istraživanja su pokazala da na konkurentnost najviše utiče sistem upravljanja – menadžment 52%, ulaganje u opremu i mašine 30% i radnici 10%. Firme nisu u stanju da organizaciono i kadrovski iznesu visoke tehnologije. Proizvodjaci se sami trebaju suočiti sa vlastitim problemina i rješavati ih (visoki troškovi lošeg kvaliteta proizvoda).
Sanin Hasanic izvršni direktor Secom Visoko je govorio oko neminovnosti pozicioniranja kompanija sa stanovišta kvaliteta proizvoda, cijene i vrste drveta koji se koristi.BH proizvodi moraju još više biti prepoznatljivi na ino tržištu i treba raditi na stvaranju BH branda proizvoda na osnovu domaće bukve. Obrazovni sistem mora biti više funkcionalan, da pruža učenicima korisna znanja uz više praktične nastave.
Nicola Ceccarelli iz kompanije CoimaGroup iz Italije je govorio o potrebi investiranja u drvni sektor, jer je to i preduslov za viši nivo konkurentnosti.
Osim navedenog, predstavnici panela su istakli da uz potencijale koji postoje, problemi trebaju da budu šansa za poboljšanje konkurentnosti.Menadzment kompanija treba da više radi na:
- Stvaranju vlastitog puta, vizije razvoja;
- Organizacionoj transformaciji u cilju uvodjenja savremenih i fleksibilnih sistema upravljanja;
- Povećanju produktivnosti stvaranjem proizvoda više dodatne vrijednosti uz optimalno korištenje sirovine;
- Povećanju kvaliteta različitih vrsta proizvoda, a zaboraviti na ekonomiju obima;
- Smanjenu troškova energije većim uvodjenjem alternativnih izvora snabdijevanja;
- Boljoj saradnji izmedje uposlenih i poslovodstva.
Osim internih aktivnosti, učesnici panela su istakli da im je potrebna podrška Države:
- Raznim ekonomskim mjerama i zabranama onemogućiti veliki izvoz oblovine i rezane gradje, kako bi se sirovina zaštitila i zadovoljile potrebe proizvodjača finalnih proizvoda od drveta;
- Smanjiti doprinose na plate u cilju povećanja plata uposlenih;
- Reformisati obrazovni sistem koji će proizvoditi radnike sa više korisnih znanja i praktičnih vještina;
- Donošenju Zakona o šumama Federacije BiH i svih potrebnih propisa;
- Pružati stručnu pomoć i informisanje kompanija oko mogućnosti dobivanja potrebnih sredstava iz EU fondova.
Iz ovog panela se vidjelo da ima još dosta prostora za unapredjenje kvaliteta rada i upravljanja u kompanijama, da predstavnici kompanija treba da više saradjuju i razmjenjuju znanja i iskustva i da svi zajedno radimo na povećanju imidza drvog sektora Bosne i Hercegovine.
