Denisa Šečerbajtarević završila je studij produkt dizajna i master studij na Odsjeku za produkt dizajn na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu pod mentorstvom prof. mr. Saliha Teskeredžića. U zvanju višeg asistenta angažirana je na matičnom odsjeku na predmetima „Materijali i procesi“, „Industrijsko oblikovanje“ te „Tehnologije održivog dizajna“.
Učestvovala u brojnim domaćim i inostranim projektima u polju dizajna namještaja i enterijerske opreme te izlagala na značajnim međunarodnim izložbama.
Izlaganje Denise Šečerbajtarević imat ćemo priliku slušati na “PIT DrwoCon 2023”, generalnoj konferenciji drvne industrije zakazanoj za 16. i 17. mart 2023. godine u hotelu “Radon Plaza” u Sarajevu.
PIT: Kada ste shvatili da želite biti produkt dizajnerica? Možete li nam reći kako izgleda Vaš jedan dan?
Period spoznaje da želim upisati studij produkt dizajna pamtim kao veoma buran i neizvjestan. Kao učenik gimnazije nisam imala priliku doći u dodir sa likovnim umjetnostima u obimu koji bi predstavljao određeni input za dalje školovanje na Akademiji likovnih umjetnosti. Međutim, uz puno truda u pripremi za prijemni ispit te zahvaljujući senzibilitetu sa kojim nastavno osoblje Odsjeka produkt dizajn pristupa svakom kandidatu, neizmijerno sam sretna da su u meni prepoznali potencijal koji se može dalje graditi i oblikovati. Kako izgleda jedan moj dan…pretpostavljam kao i dan svake druge dizajnerice, supruge, majke. Srećom, vrlo brzo sam spoznala značaj sistematičnosti u obavljanju svakodnevnih aktivnosti tako da nekako uspijevam balansirati između planiranih obaveza. Nakon niza godina rada u praksi, aktivnosti sa studentima kroz nastavu na Odsjeku za produkt dizajn na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu su segment koji me čini „budnom“ . Izuzetna je privilegija kroz rad biti okružen mladim ljudima, prenositi im stečeno znanje, a za uzvrat svakodnevno biti u doticaju sa njihovom pozitivnom energijom.
PIT: Kakva je perspektiva mladih dizajnera u našoj zemlji i koje su dobre i loše strane bavljenja ovim poslom u Bosni i Hercegovini?
Odsjek za produkt dizajn Akademije likovnih umjetnosti u Sarajevu oblikuje mlade dizajnere koji pri prispijeću na tržište rada su osposobljeni za vođenje dizajn procesa kroz sve njegove faze. U tom kontekstu polje djelovanja mladih dizajnera je vrlo široko i daje im brojne mogućnosti da se dalje grade i oblikuju u željenom smijeru. Dizajn je naravno, kao i svaka druga djelatnost dio privrednog sistema jedne države. Kada govorimo o procesu integrisanja dizajna u proces razvoja proizvoda za tržište, možemo slobodno reći da su prednosti koje se ostvaruju ovim vidom saradnje već evidentne na prostoru Bosne i Hercegovine i u kontinuiranom su rastu. Zahvaljujući dugogodišnjoj tradiciji u oblikovanju drveta te domaćoj sirovinskoj osnovi počinju se graditi temelji bosanskohercegovačke dizajn scene današnjice. Prvi značajniji iskoraci dešavaju se 2010-e godine kada je par entuzijastičnih BH proizvođača namještaja od masivnog drveta odlučilo upustiti se u oblikovanje i plasman dizajniranih proizvoda usmjerenih ka inostranom tržištu. Ono što se može navesti kao potencijalna opasnost za profesionalni angažman mladih dizajnera na našim prostorima jeste nedovoljna svijest privrednih subjekata o značaju dizajna u razvoju brenda. Proizvođači se teško odlučuju za angažman dizajnera i/ili dizajn timova koji
bi svojim djelovanjem BH privredu usmjerili ka oblikovanju finalnih proizvoda sa dodatnom vrijednošću, konkurentnih na EU i Svjetskom tržištu.
PIT: Jedna od vječitih dilema s kojom se mnogi dizajneri susreću je šta zapravo karakterizira dobar dizajn, da li je to estetika, funkcionalnost, ergonomija..? Koji su po Vašem mišljenju kriteriji koje mora zadovoljiti neki predmet kako bi poprimio epitet dobro dizajniranog?
Dizajneri nikada nisu u dilemi šta je to što karakterizira dobar dizajn. Dobar dizajn je onaj koji se kroz proces metodologije oblikovanja oslanja na sve kriterije i parametre dizajna. Ukoliko dođe do zanemarivanja nekog od kriterija, sasvim je sigurno da proizvod neće naći svoje mjesto na tržištu ili, u najmanju ruku, njegov tržišni životni vijek će biti kratak.
PIT: Dobar dio realnog sektora sugerira kako obrazovni sistem BiH ne prati potrebe tržišta. Je li naš obrazovni sistem zastario? Koje prakse biste zadržali, a koje mijenjali i unapređivali?
Obrazovni sistem je živ organizam koji u kontinuitetu treba da prati potrebe i zahtjeve tržišta te da se u odnosu na iste modificira. Odsjek za produkt dizajn na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu je u tijesnoj vezi sa privredom naše zemlje. Vrlo često naši najvjerniji pratneri su upravo privredni subjekti koji su prepoznali potencijal koji donosi dizajn. Zahvaljujući dugogodišnjoj pozitivnoj saradnji sa istima, studenti Odsjeka za produkt dizajn kroz svoje akademsko obrazovanje imaju priliku da realiziraju projekte razvijene kroz nastavni proces u proizvodnim pogonima širom Bosne i Hercegovine i nerijetko tu i ostaju, kao uposlenici što nam daje podstrek za daljnji rad.
PIT: Jedan od najvećih izazova je kako zadržati mlade da ostanu u BIH nakon školovanja, šta vi mislite o tome, imate li ikakve preporuke? Kako mladima možemo da pomognemo?
Vrlo je teško sugerisati najbolji recept za ostanak mladih u Bosni i Hercegovini. Životni kontekst i prilike su ono što nam kroji dalji put nakon školovanja. Više ukazanog povjerenja mladim naraštajima i njihovo aktivnije uključivanje u društveni sistem bi zasigurno bilo od velike koristi.
PIT: Za kraj, šta biste poručili mladim dizajnerima i umjetnicima?
Imati priliku oblikovati čovjekovo materijalno okruženje, učiniti ga ljepšim, svrsishodnijim je izuzetna privilegija. Sama činjenica da kao rezultat rada imamo proizvod koji zadovoljava funkcionalne potrebe čovjeka, pruža mu užitak prilikom upotrebe i olakšava svakodnevnicu, a ujedno je vođen skladom u oblikovanju predstavlja motiv za kontinuiran rad i napredovanje.
