Stručnjaci upozoravaju da bez ulaganja u modernizaciju i finalnu proizvodnju sektor može izgubiti dio potencijala. Drvna industrija Bosne i Hercegovine nikako ne uspijeva na zelenu granu. Unatoč rastu izvoza u tonama za 7,5 posto, vrijednost izvoza pala je za gotovo 14 miliona maraka. To znači da više izvozimo, ali po nižoj cijeni – uglavnom sirovine i poluproizvode.
Suho drvo odozgo
Sektor i dalje ostvaruje značajan suficit koji je u analiziranom periodu iznosio 547,7 miliona KM, ali je to smanjenje od 3,7 posto u odnosu na isti period prethodne godine, kada je iznosio 568,7 miliona KM, podaci su Vanjskotrgovinske komore BiH.
Prema tim podacima, izvozimo manje finalnih proizvoda. U ovom periodu zabilježen je pad izvoza neobrađenog drveta i namještaja, dok raste izvoz ogrjevnog drveta i osnovnih sirovina.
“Morali smo svi spustiti cijene kako bismo bili konkurentni, da bi se vratilo povjerenje koje smo izgubili kada je bila zabrana izvoza. Svakako, kada prođe ovaj turbulentni period, opet ćemo moći zarađivati”, kaže Muhamed Helać iz kompanije Drvosječa.
Izvoz prema ključnim partnerima poput Njemačke, Hrvatske i Kine opada. Najveći pad bilježi se na kineskom tržištu – čak 52 posto. S druge strane, značajan rast izvoza zabilježen je u Vijetnamu i Ujedinjenim Arapskim Emiratima.
“Dugo smo se orijentirali isključivo na Italiju i Hrvatsku, a Kina je standardni kupac. Ono što je dobro jeste da smo se okrenuli dalekoistočnom tržištu, jer je to roba koja trpi transport – suha daska od koje se primarno pravi namještaj”, objašnjava ekonomista Zoran Pavlović.
Stručnjaci upozoravaju da bez ulaganja u finalnu proizvodnju i tehnologiju drvna industrija BiH teško može napredovati na zahtjevnijim tržištima. Bosna i Hercegovina ima šume, ali nema strategiju. Izvozimo sirovinu, a uvozimo gotove proizvode. Ako ta praksa ne bude prekinuta, nastavit ćemo gubiti novac, radna mjesta i priliku da od prirodnog bogatstva napravimo industrijsku snagu.
Pad i u RS-u
Industrijska proizvodnja i u RS-u je u padu već duže, a gospodarske grane koje imaju velike probleme u tom smislu su također proizvodnja i prerada drveta i proizvodnja namještaja. Na osnovu posljednjih zvaničnih podataka, industrijska proizvodnja u RS, u sedam mjeseci ove godine je manja za 4,1 posto u odnosu na isti period prošle godine. Samo proizvodnja i prerada drveta bilježe pad od 11,4 posto, a proizvodnja namještaja od 2,4 posto.
“Dvije i po godine bilježimo negativne trendove u proizvodnji i preradi drveta i proizvodnji namještaja. Poznato je da domaća drvna industrija izvozno orijentirana i da ovisi od situacije u zemljama Evropske unije sa kojima ostvarujemo najveću vanjskotrgovinsku suradnju. Kada se kod njih nešto promijeni, automatski se odrazi na naše gospodarstvo, a pogotovo drvnu industriju”, objašnjava Igor Andrić, tajnik Udruge šumarstva i prerade drveta u Gospodarskoj komori RS.
On podsjeća da je prošla godina bila katastrofalna za drvnu industriju jer je proizvodnja bila manja za čak 40 posto u odnosu na 2023. Kroz razgovore s proizvođačima ima nagovještaja o blagom poboljšanju, ali je to i dalje daleko od dobrog.
Kada je riječ o izvozu prerade drveta i namještaja, on kaže da se bilježi blago povećanje u financijskom smislu od 4,3 posto. Pretpostavlja da je to uzrokovano povećanjem cijena, jer je kontradiktorno da se bilježi minus u proizvodnji, a da je izvoz povećan. Negativni trendovi su doveli do toga da neka poduzeća prestanu s radom, dok su ostala smanjila broj radnika zbog smanjenih narudžbi iz inozemstva.
“U preradi drveta je smanjen broj radnika za 4,7 posto u prvih sedam mjeseci, a u proizvodnji namještaja za 6,8 posto”, kaže Andrić.
Ističe da postoje pokušaji da se nađu neka nova tržišta, ali je pitanje koliko je proizvodnja u RS konkurentna. Andrić misli, prije svega, na Bliski istok, Sjevernu Afriku i SAD.
“Ima nekih ugovora koji su napravili naši privrednici, ali to je procentualno veoma malo. Znam njih nekoliko koji su ostvarili kontakte u SAD, ali sa uvedenim carinama su opet u problemu”, poručuje Andrić.
. . .
Tekst je preuzet sa portala Dnevni.ba.
