Na nekadašnjoj industrijskoj lokaciji u sjeveroistočnoj Francuskoj, dvije općine su željele objediniti dio svojih službi na jednom mjestu, ali i stvoriti centralnu tačku za pružaoce javnog prijevoza, upravljanje otpadom i slične djelatnosti. Zgrada ujedno služi i kao građanski centar za stanovnike. “Nastojali smo stvoriti prostor s dvostrukom funkcijom – kao radno mjesto za općinske aktivnosti, ali i kao prostor zajednice te simbol regije“, kaže Benoît Sindt, arhitekt u studiju Studiolada, koji je zgradu projektovao zajedno sa svojom kolegicom Aurélie Husson.
Drvo ima mnogo kvaliteta, ali može predstavljati problem kada je riječ o toplotnim svojstvima. Ne zadržava toplinu zimi, niti hladi ljeti jer je prelagano. Zato istražujemo upotrebu gustih materijala koji nadopunjuju drvo i pomažu u održavanju ugodne temperature unutar zgrade
Inspiracija iz okolnog krajolika i industrijske arhitekture
Geometrija zgrade inspirisana je kako okolnim pejzažom, tako i industrijskim objektima tog područja. U suštini, riječ je o velikoj pravougaonoj građevini nalik štali, prekrivenoj krovom s tri svjetlosna lanternska otvora. Ovaj oblik određuje organizaciju prostora i kretanje unutar zgrade, koje se širi iz centralnog atrija.
“To nije hodnik, već javni prostor za lokalno stanovništvo. Željeli smo posvetiti veću pažnju kvalitetu zajedničkog prostora, koji je u ovom slučaju istovremeno institucionalan i svakodnevan. To je mjesto gdje se ljudi mogu susretati na neformalan način”, kaže Benoît Sindt.
Vidljiva konstrukcija od neobrađenog drveta
Zahvaljujući lanternama koje omogućavaju ulazak svjetlosti i zraka, unutrašnjost ima velike, visoke i prirodno otvorene prostore, dopunjene manjim, intimnijim kancelarijama.
Vidljiva drvena konstrukcija u enterijeru, koja je ostavljena neobrađena i prostoru daje topao osjećaj, izrađena je od smrče iz susjednih planina Vosges. Osim toga, u zidovima je korištena zemlja iz same regije.
Lokalni i prirodni građevinski materijali
“Veliku inspiraciju crpili smo iz regionalne arhitekture i razvili proces s niskim ugljičnim otiskom. Koristimo lokalne i prirodne materijale poput drveta, zemlje, kamena i slame. Na ovom projektu željeli smo eksperimentisati s nepečenim zemljanim opekama”, objašnjava Benoît.
One su izrađene od dvije različite vrste lokalne zemlje, uz dodatak slame i vode. Razlika između pečenih glinenih opeka i zemljanih opeka (ćerpiča) je u tome što se glinene opeke peku kako bi bile otporne na kišu. Međutim, peći zahtijevaju veliku količinu energije da bi se postigle visoke temperature potrebne za pečenje. Zbog toga su se odlučili za zemljane opeke adobe, i to isključivo u enterijeru, gdje nije bilo potrebe za njihovim pečenjem. Ukupno 18.000 adobe opeka ugrađeno je u zemljani zid visine šest metara, smješten u samom srcu zgrade. Opeke su izrađene u radionici otvorenoj za sve koji su željeli naučiti više o ovom procesu.
“Ljudi su se okupljali, družili i, prije svega, učili kako se izrađuju opeke, vještina koja danas nije česta, iako je zemlja svuda oko nas. Zapravo, to je jedan od najjednostavnijih procesa za proizvodnju vlastitog građevinskog materijala”, dodaje Benoît.
Zemljani zid debljine je 13 centimetara, na osnovu tehničkih proračuna optimalne mjere – 12 centimetara ne bi bilo dovoljno za dobru akustiku, dok bi 15 centimetara bilo previše, jer bi zahtijevalo više materijala i povećalo opterećenje konstrukcije.
Drveni stubovi i grede
“Zemljane opeke same po sebi nisu dovoljne da zid bude stabilan, pa smo ih kombinovali s drvenim stubovima i gredama. Dizajn je inspirisan tradicionalnim kućama s drvenim kosturom koje već dugo postoje u okolnim regijama, gdje se između drvene konstrukcije nalazi zemlja. Radi stabilnosti, drveni okvir je izveden u dvije etaže, svaka visine tri metra. Hibridna konstrukcija izrađena u potpunosti od prirodnih materijala ima brojne prednosti”, objašnjava Benoît Sindt.
“Drvo ima mnogo kvaliteta, ali može predstavljati problem kada je riječ o toplotnim svojstvima. Ne zadržava toplinu zimi, niti hladi ljeti jer je prelagano. Zato istražujemo upotrebu gustih materijala koji nadopunjuju drvo i pomažu u održavanju ugodne temperature unutar zgrade.”
Kombinacija zemlje i drveta doprinosi i dobroj akustici objekta.
“Iako zvuk nije vizuelni medij, on je ključni dio arhitekture jer utječe na osjećaj ugode, makar i na podsvjesnom nivou.”
Podovi su također izrađeni od lokalnih materijala, u ovom slučaju od kamena iz regije.
“Sloj je debeo dva centimetra, vrlo je tvrd, lako se čisti i nije skup. A pritom izgleda odlično”, zaključuje Benoît.
Izbor materijala znači da klimatizacija nije potrebna
Iako je zgrada projektovana uz oslanjanje na regionalnu narodnu arhitekturu i korištenje procesa koji potiču iz davne prošlosti, ona ima savremen karakter. Njena funkcija može djelovati jednostavno i niskotehnološki, ali je uloženo mnogo pažnje kako bi se svi elementi precizno uklopili i funkcionisali onako kako je zamišljeno. Veći dio budžeta uložen je u ovojnicu zgrade, pri čemu veliki krov od cinka i terakote, u praktičnom smislu, štiti drvenu fasadnu oblogu, dok istovremeno, na apstraktnijem nivou, simbolizira zaštitu. Budući da zemljani zidovi, zajedno s prozorima, doprinose regulaciji temperature, objektu nije potrebna klimatizacija.
“Klimatizacija je jedan od najgorih tehničkih izuma za klimu. Potreba za njenom čestom upotrebom često znači da ovojnica zgrade nije pravilno projektovana. Međutim, budući da je riječ o radnom prostoru, u kancelarijama i salama za sastanke ugrađena je mehanička ventilacija. U ostalim dijelovima ventilacija je prirodna i reguliše se otvaranjem tri dimnjaka”, kaže Benoît.
Od završetka izgradnje, arhitektima je rečeno da su ljudi zadovoljni boravkom u zgradi, a Benoît primjećuje da su se i međuljudski i profesionalni odnosi smirili i postali opušteniji.
“Razgovarali smo s ljudima koji tamo rade i oni nam kažu da primjećuju značajnu razliku u odnosu na ranije. Prisutan je svakodnevni osjećaj ugodnosti, a blaga, umirujuća arhitektura pomaže da komunikacija teče lakše i prirodnije.”
. . .
Tekst Eksperimentalni dizajn u spoju drveta i zemlje preveden je sa portala Swedish Wood.
