Drvoprerađivačka industrija se suočava sa krizom izazvanom prije svega krizom građevinskog sektora u Njemačkoj, ali i ostalim zemljama EU, koje su glavna tržišta BH drvoprerađivačke industrije.
Nepovoljna situacija na evropskom tržištu je samo jedan od razloga pada prometa u drvnoj industriji u Bosni i Hercegovini
Analiza pokazuje kako nepovoljan razvoj događaja na glavnim izvoznim tržištima (Njemačka, Austrija) prijeti razvojem snažnog poremećaja u inače zdravoj bosanskohercegovačkoj drvoprerađivačkoj industriji. Naime, u ukupnoj prerađivačkoj industriji ona jedina ostvaruje suficit u robnoj razmjeni.
Nepovoljna situacija na evropskom tržištu je samo jedan od razloga pada prometa u drvnoj industriji u Bosni i Hercegovini.
Kako bi i dalje nastavili poslovati s istim obimom proizvodnje, kompanije koje se bave preradom drveta moraju imati sigurno snabdijevanje kvalitetnom sirovinom. Najveći dobavljač trupaca su šume koje su u državnom vlasništvu.
Zbog povećane cijene trupaca, na koju se ne može utjecati, proizvođači su primorani uvoziti sirovinu, a to utječe na smanjenje obima poslovanja, jer je nerijetko kvalitet lošiji, rokovi isporuke duži, a dugoročno planiranje nemoguće. Ovo je tema kojoj se mora ozbiljnije posvetiti. Svima je u interesu da odnos kupac-dobavljač funkcioniše partnerski, kako bi se ostvarila stabilna i dugoročna saradnja.
Geopolitička situacija također ima snažan utjecaj na neke industrijske sektore jer se prioriteti mijenjaju. Industrija prerade drveta je jako podložna utjecaju pogoršane sigurnosne situacije u svijetu.
Kao posljedica svega navedenog dešava se pad proizvodnje, što opet dovodi do smanjenja broja uposlenika.
Krizni periodi su najbolje vrijeme za organizaciju konferencije određenog industrijskog sektora, kako bi se pronašla rješenja za prevazilaženje takvog stanja. Iz iskustva znamo da ne postoje nerješivi problemi, zato je možda više nego ikada potrebno da se okupimo i razmotrimo stanje u drvoprerađivačkoj industriji i ponudimo najbolje rješenje.
Neki od prijedloga bi mogli ići u smjeru aktiviranja vanrednih mjera, dakle podrška za očuvanje radnih mjesta, skraćivanje radnog vremena, kreditiranje entitetskih razvojnih banaka, subvencioniranje električne energije, smanjenje cijena sirovina i produživanje roka plaćanja dobavljačima sirovina. Ove mjere bi sigurno mogle pomoći da se izbjegne najgori scenario, jer on je već tu pred vratima.