Plastika nije dobra za planetu. No, kada pogledate stvari koje svakodnevno koristimo, plastični i proizvodi na bazi nafte su neizostavni dio naših života. Od elektronike, preko ambalaže, do prozora i zidova naših zgrada te energetskih mreža – fosilna goriva i njihovi derivati su svuda oko nas, stalno. Zar ne bi bilo sjajno kada bismo mogli zamijeniti ove neodržive proizvode obnovljivim, reciklirajućim, biorazgradivim opcijama koje skladište ugljik, a koje su istovremeno funkcionalne za vaše svakodnevne potrebe?
Kao društvo radimo na tome: potrošači sve češće donose svoje torbe u trgovine ili biraju papirne, plastične slamke polako izlaze iz upotrebe, a zabrinutost zbog plastike za jednokratnu upotrebu raste. Međutim, znati šta tražiti umjesto plastike je pola borbe. Nećemo trošiti mnogo vremena hvaleći papirne tanjire, papirne čaše, kompostabilnu ambalažu i pribor za jelo, vrećice od borovih iglica, te druge proizvode koji pomažu potrošačima da se odmaknu od plastike za jednokratnu upotrebu (ali zaslužuju priznanje!).
Sada želimo dati fokus težim stvarima – na one koje su ili prevelike, prečeste, ili premale da bi ih bilo lako promijeniti. Govorimo o inovacijama u načinu na koji gradimo zgrade, napajamo domove i proizvodimo elektronske uređaje. Ova dubinska analiza počinje s prozorima, prelazi na zidove, beton, elektroniku, a završava s električnom energijom (znamo, električna energija nije plastika, ali dopustite nam malo kreativnosti. Drvo može pomoći u rješavanju naših energetskih potreba, baš kao što nam može pomoći da iz svih proizvoda koje energija pokreće izbacimo plastiku).
Počnimo s prozorima…
Ponosni smo dok prozirno drvo izlazi na scenu kao jedan od najperspektivnijih materijala budućnosti.
Naši prijatelji iz USDA Forest Service Forest Products Laboratory zapitali su se da li gledanje kroz drveće može biti pogled ka zelenijoj budućnosti. „Drveće koje zamjenjuje prozore – ne samo ramove, već i same staklene površine – nije naučna fantastika. To se već dešava.”
Prozirno drvo nastaje kada se drvo koje brzo raste, poput meke balze, podvrgne oksidacijskom tretmanu na sobnoj temperaturi koji ga gotovo u potpunosti izbjeljuje. Nakon toga, drvo se impregnira sintetičkim polimerom zvanim polivinil alkohol (PVA), čime se stvara proizvod koji je praktično proziran.
Prirodna celuloza u strukturi drveta i polimer za apsorpciju energije u prozirnom drvetu čine ga znatno izdržljivijim i lakšim od stakla. Može podnijeti mnogo jače udarce za razliku od stakla, a za razliku od stakla, savija se ili cijepa umjesto da se lomi na komade.
Prelazak na prozirno drvo mogao bi se pokazati i kao finansijski isplativ. Ovaj materijal je približno pet puta termalno efikasniji od stakla, što smanjuje troškove energije. Izrađuje se od održivog, obnovljivog resursa uz nisku emisiju ugljika. Također je kompatibilan s postojećom industrijskom opremom za preradu, što olakšava prelazak na proizvodnju.
Sa svim ovim potencijalnim prednostima za potrošače, proizvodnju i okoliš, argumenti za prozirno drvo ne mogu biti… jasniji.
Do zidova…
Ako nas pratite već neko vrijeme, znate koliko volimo masivno drvo i koliko često pričamo o njemu. Ali šta je to zapravo? Masivno drvo (Mass Timber) je generalni pojam za porodicu inženjerskih komponenti od drveta. Kako objašnjavaju naši prijatelji iz Think Wood i Naturally Wood, proizvodi od masivnog drveta izrađuju se od slojeva drveta, „više čvrstih drvenih panela koji su zakovani ili zalijepljeni zajedno, pružajući izuzetnu čvrstoću i stabilnost“, a istovremeno nude „strukturno efikasnu, ali nisko-ugljičnu alternativu čeliku ili betonu.”
Ova tehnologija je istovremeno stoljećima stara i potpuno nova, jer građevinski i šumski sektor neprestano inoviraju kako bi gradili više, jače i brže, zadovoljavajući rastuće stambene potrebe i preobražavajući naše zgrade iz problema za klimu u rješenje za klimu.
Masivno drvo je ključni proizvod našeg alata za klimatska rješenja koji nam pomaže graditi bolje zgrade, brže i održivije.
Masivno drvo, u kombinaciji s laganom konstrukcijom, može dati vrijednost, dugovječnost, brzinu gradnje i fleksibilnost. Pored toga što omogućava bržu i efikasniju gradnju, masivno drvo zadržava ugljik u svom materijalu i omogućava izgradnju domova koji su dobri i za ljude i za planetu.
Od zidova do betona…
Na mikro nivou – milijunti dio veličine glave igle – nalaze se mikroskopske gradivne komponente drveta. Celuloza je osnovna gradivna jedinica biljnih stanica i ključna je za održavanje stabilnosti biljaka i drveća. (Pomislite na one vlaknaste dijelove celera, ali vrlo, vrlo male.) Jedan jedini, štapićasti nanokristal celuloze najmanja je gradivna jedinica drveta. Svaki kristal je sto milijuna puta manji od glave igle i može se vidjeti samo kroz snažan skener elektronskog mikroskopa. Nanoceluloza – celuloza u svom najmanjem mikroskopskom obliku – posjeduje ogroman i neiskorišten potencijal za stvaranje rješenja koja su korisna za ljude i planetu.
Ova sićušna vlakna snažna su poput čelika, ali čine samo petinu njegove težine. Zbog svoje strukture, materijali od nanoceluloze također imaju visoku biokompatibilnost, što znači da se lako mogu dodati ili kombinirati s drugim materijalima. Drugim riječima, možemo uzeti moći drveća u kontekstu klime i dodati ih materijalima koji nisu od drveta, poput betona i čelika, kako bismo ih učinili jačim i lakšim.
Trenutno, “ako bi beton posmatrali kao državu, bio bi treći najveći emitter stakleničkih plinova na Zemlji, iza Kine i Sjedinjenih Američkih Država.” USDA Forest Service State, Private & Tribal Forestry Cooperative Forestry Wood Innovations program, Oregon State University, Siskiyou County, Kalifornija, i US Endowment udružili su snage kako bi testirali dodatak nanoceluloze u beton s ciljem smanjenja emisija stakleničkih plinova. Yreka Bridge pokazuje kako dodavanje celuloznih nanokristala u smjesu betona može smanjiti količinu cementa u standardnoj smjesi betona. Ovo smanjenje cementa umanjuje značajnu količinu emisija CO2, čini beton lakšim i izdržljivijim – i također zadržava ugljik u betonu.
Beton obogaćen drvetom može pomoći u stvaranju zelenijih zgrada, domova i građevinskog okoliša. Dodavanjem nanoceluloze u beton, dokazano je da je moguće povećati njegovu čvrstoću i pomoći u preobražaju osnovnog građevinskog materijala poput betona iz problema s ugljikom u rješenje za ugljik.
Od betona do elektronike.
Nanoceluloza – zahvaljujući visokom stepenu biokompatibilnosti o kojem smo govorili – može se dodati u mnogo toga osim betona. Tu dolaze elektronika i elektroničke komponente. Na elektroničke proizvode se oslanjamo gotovo svaki trenutak svog života. I, kao što ste pretpostavili, možemo dodati drvo i učiniti ove stvari zelenijima, emisijski manje intenzivnijima i pomoći pretvoriti čak i najtanje komponente u one koje skladište ugljik.
„Inženjeri sa UW–Madison i njihovi saradnici izgradili su funkcionalno kolo mikrovalnog pojačala koje je česta elektronička komponenta koja se koristi u bežičnoj komunikaciji – na fleksibilnom podlošku napravljenom od drvenih vlakana. Drveni nanomaterijali mogu se koristiti za izradu elektroničkih komponenti poput ove na slici, računarskih čipova, automobilskih panela, zamjenskih žica, automobilskih guma i premaza koji duže održavaju hranu svježijom.“
Elektronika može rasti na drveću zahvaljujući poluprovodnicima od papira od nanoceluloze. Istraživači sa Univerziteta Osaka, u saradnji sa Univerzitetom u Tokiju, Univerzitetom Kyushu i Univerzitetom u Okayami, razvili su poluprovodnik od papira od nanoceluloze koji omogućava dizajniranje 3D struktura u nano−mikro−makro razmjerama i široku prilagodljivost električnih svojstava. Ova inovacija je testirana i modelirana, a „primjeri uspješnih primjena pokazali su senzore od nanopapira koji su ugrađeni u nosive uređaje za detekciju propusnosti vlage koja prolazi kroz zaštitu za lice i detekciju vlage na koži. Nanopapir je također korišten kao elektroda u glukoznoj biofuel ćeliji, a energija koja je generisana osvijetlila je malu sijalicu. “
Na kraju, što nije nevažno, od elektronike do same električne energije.
Bioenergija je dospjela u zgrade. Doslovno. Znamo da nije plastika, ali sigurno nosi težinu fosilnih goriva. Slobodno se šprdajte s nama na ovu temu. Iako već dugo koristimo drvo kao gorivo, ova inovativna verzija domaće bioenergije, koja potiče od nusproizvoda od drveta, skalira se kako bi zadovoljila naše moderne energetske zahtjeve. Domaća drvena bioenergija i biogoriva preoblikuju naš energetski pejzaž, koristeći energiju iz održivih nusproizvoda od drveta i smanjujući naš ugljični otisak. Od drvenih sječki do peleta, ovi nusproizvodi pokreću sisteme peći na biomasu, nudeći čišće alternative fosilnim gorivima. Učinkovito pretvaramo otpad u vate, napajajući naše domove i gradove obnovljivom energijom. Pogledajte video ispod iz programa Wood Innovations unutar Forest Service State, Private & Tribal Forestry Cooperative Forestry o tome kako jedna škola u Vermontu koristi domaću drvenu energiju za zadovoljenje svojih energetskih potreba.
Osim korištenja domaće drvene energije, područja poput Vermonta i Northern Foresta također koriste lokalne drvene pelete i sječke u automatiziranim sustavima za grijanje domova, škola i poslovnih objekata, što zauzvrat podržava održive šumske prakse. Prelazak na drvo umjesto grijanja na naftu ili plin može smanjiti ugljični otisak za 50% i omogućiti učinkovitije korištenje drvenog otpada i ovog obnovljivog resursa. Ovo je samo jedan primjer mnogih načina na koje organizacije i zajednice u Vermontu i ostatku SAD-a koriste domaću drvenu energiju kako bi smanjile svoj ugljični otisak i otisak otpada u isto vrijeme.
Drveni nusproizvodi čine osnovu ove obnovljive bioenergije, podržavajući lokalne ekonomije, smanjujući ovisnost o fosilnim gorivima i održavajući šume u održivom ciklusu. To je dobitna situacija za sve. Ovaj obnovljivi izvor ne samo da pokreće naše domove i industrije, već također doprinosi zdravijim šumama. Bioenergija mijenja pravila igre te nas usmjerava prema zelenijoj, energetskoj budućnosti koja je održivija.
Kako prihvaćamo pomak prema biološki baziranim, obnovljivim i održivim proizvodima te se udaljavamo od fosilnih goriva i plastike, važnije je nego ikad upravljati našim šumama kako bi se zadovoljile potrebe današnjeg i budućeg društva.
Šume su složeni ekosustavi. Kroz održive šumske prakse, šumari i drugi stručnjaci za prirodne resurse osiguravaju da šume i dalje osjetljivo balansiraju potrebe društva za biološkom raznolikošću, pohranu ugljika, proizvodnju drveta, čist zrak, čistu vodu i osnovne potrebe za kvalitetom života.
U šumarstvu, održivost nije samo moderna riječ; to je ključni aspekt ravnoteže i održavanja šuma i svih dobrih stvari koje one rade za ljude i planetu. Provedbom održivih šumskih praksi ne samo da štitimo staništa divljih životinja, isporučujemo esencijalne proizvode i potrebne inovacije, već i ublažavamo utjecaje klimatskih promjena. Odgovorno upravljanje šumama smanjuje naš ugljični otisak, podržava uspješnu biološki baziranu ekonomiju i osigurava stabilnu opskrbu drvenim proizvodima.
Tekst Povratak s plastike na planetu preveden je sa stranice www.forestproud.org
