INHIBICIJA I SKLADIŠTENJE. Tako bi se mogla sažeti funkcija izolacije napravljene od drvenih vlakana. Analiza životnog ciklusa (LCA) proizvoda od drveta dodatno naglašava prednosti ovog materijala. Drvo je važna sirovina i socioekonomsko bogatstvo. To je obnovljiv resurs, pod uvjetom da se upravljanje sirovinom vrši prema održivom planu sječe, uz odgovornost za budući rast, što je slučaj u evropskom šumarstvu.
Često se govori o „zgradama koje dišu“, ali zgrade ne bi trebale disati. Trebaju biti ventilirane na kontrolisan način, radi zaštite konstrukcije, unutrašnjeg okruženja i energetske efikasnosti zgrade. Naše kuće nisu prilagođene današnjem načinu života, s češćim tuširanjem i pranjem veša, ako imaju brojne otvore kroz koje zrak izlazi iz vanjske stijenke zgrade. Starije kuće, koje dopuštaju protok zraka kroz konstrukciju, projektovane su za sasvim drugačiji način života i uz komplementarne materijale.
Također, malo ko želi živjeti u „plastičnoj vreći“, dok mnogi sanjaju o starijim, lagano prozračnim, ali ugodnim kućama u koje se mogu pouzdati. Međutim, te kuće također nisu prikladne za današnji moderan način života jer dopuštanje da topli, vlažni zrak prolazi kroz vanjsku stijenku zgrade može oštetiti konstrukciju ili unutrašnje okruženje. Osim toga, operativni troškovi, udobnost i ekološki uticaj grijanja prozračne kuće obično su problematični. Negativno iskustvo unutrašnjeg okruženja često proizlazi iz istog problema – nesposobnosti sastavnih materijala da apsorbuju i oslobađaju vlagu. Jednostavno se ne osjećamo ugodno u kućama koje nemaju sposobnost da akumuliraju i ispuštaju zdravu količinu vlage u naš prostor. Naše sluznice, ali i koža, trebaju vlagu – optimalna relativna vlažnost zraka (RH) je između 40 i 60 procenata – kako bi zaštitile tijelo i imuni sistem od neželjenih napada.
KONSTRUKCIJA OD KOMPLEMENTARNIH MATERIJALA otpornija je na vlagu i zbog toga traje duže, dok korisnicima nudi zdravije unutrašnje okruženje. Komplementarni efekat podrazumijeva da konstrukcija, barijera za vlagu (bez plastične folije) i izolacija imaju slična svojstva te mogućnost zajedničkog propuštanja vlage putem difuzije, a ne konvekcije (i kretanja), bez oštećenja konstrukcije.
Celuloza (svijetlosmeđa) je prerađeno drveno vlakno. Pored sposobnosti masivnog drveta da djelomično skladišti i sprečava gubitke toplote, na tržištu postoji nekoliko etabliranih proizvoda za izolaciju od drvenih vlakana u različitim stepenima obrade, a novi se proizvodi stalno razvijaju. Klasični primjeri su piljevina i strugotina, koje se mogu smatrati čistim otpadnim proizvodima i koje su dugo korištene kao izolacija u tradicionalnoj gradnji. Međutim, ove neprerađene forme izolacije od drvenih vlakana danas su zastarjele u modernoj gradnji zbog svojih relativno visokih U-vrijednosti i činjenice da se s vremenom previše sabijaju unutar konstrukcije. Ipak, dobavljači izolacije od piljevine se još uvijek mogu pronaći.
Ovdje dolaze do izražaja noviji, dobro testirani i više prerađeni oblici izolacije. Izolacija od drvenih vlakana (smeđa) najmanje je prerađeni oblik i koristi se kao praškasti materijal koji se upuhuje u konstrukciju ili u obliku ploča različite čvrstoće. Prednost svih oblika praškastog materijala je to što se može unijeti u svaki kutak konstrukcije, čime se smanjuju energetski gubici kroz termičke mostove. Također se može upuhivati pod različitim pritiscima kako bi se kontrolisala gustoća instalacije. Izolacija napravljena od drvenih sirovina odlikuje se visokom performansom. Visoka gustoća ne samo da smanjuje konvekciju unutar materijala, već mu daje gotovo neuporedivu sposobnost zadržavanja toplote koja ulazi ili izlazi kroz vanjsku stijenku zgrade. Izolacija na bazi drveta ima dvostruko veći kapacitet skladištenja toplote u poređenju s mineralnom vunom/staklenim vlaknima. Taj argument često se zanemaruje pri izboru izolacije. Slično tome, visoka gustoća doprinosi izvrsnim svojstvima izolacije od zvuka.
Ista drvena vlakna dostupna su i kao polukrute ploče, kao i čvršće ploče pogodne za zaštitu od vjetra ili dodatnu izolaciju. Najčvršće ploče dolaze u različitim gustoćama i debljinama materijala. Ploče od drvenih vlakana također se koriste za izolasciju od zvuka te kao profilirane ploče za podno grijanje.
Celuloza (svijetlosiva) također je dostupna kao praškasti materijal i polukruta ploča. Vlakna su nešto više prerađena, ali zadržavaju dobru elastičnost, što utiče na to koliko će se materijal sabiti tokom vremena. Što je veća elastičnost, veća je sposobnost apsorpcije i ispuštanja vlage te vraćanja u prvobitni volumen.
Danas se najviše koristi izolacija od celuloze napravljena od pogrešno štampanih novina koje su usitnjene i pretvorene u rasuti materijal ili polukrute ploče. Celuloza od novina u rasutom obliku postaje sve popularnija zbog svoje cijene i performansi.
ČINJENICA DA JE CELULOZA mnogo ugodniji izolacijski materijal za radnike doprinijela je njenoj sve većoj popularnosti. Ova izolacija ne izaziva svrab ni tokom instalacije ni nakon završetka radova. Praškasta izolacija dolazi u kamionima opremljenim mehaničkim uređajem za upuhivanje, čime se instalacija završava za samo nekoliko sati. To omogućava radnicima da se fokusiraju na druge zadatke, budući da bi proces precizne izolacije inače zahtijevao mnogo vremena za postizanje dobrih rezultata.
. . .
Tekst Izolacija od drveta – Sprječavanje vlage i skladištenje energije preveden je sa portala Swedish Wood.
