Uobičajeni ritam razvoja, karakteriziran čeličnim gredama i betonskim pločama, srce modernog graditeljstva, počinje djelovati predvidljivo.
Pogledajte bilo koji od velikih svjetskih gradova i primijetit ćete da je fizička projekcija ljudske ambicije dugo bila izražena u čeliku i betonu – koji su, bez sumnje, bili glavni građevinski materijali koji su davali oblik našim ambicijama i željenoj urbanističkoj gustoći.
U domenu građevinskog inženjerstva, izbor materijala dugo je bio vođen faktorima kao što su čvrstoća i performanse, a ja sam imao priliku sudjelovati u projektiranju zgrada izgrađenih od ovih materijala u živahnim metropolama poput Dubaija, Mumbaija, a nedavno, zajedno sa DeSimoneom, i u Londonu.
Međutim, ispod površine modernog inženjerstva, uvijek je postojalo jedno važno pitanje: Kako možemo uravnotežiti potrebu za gradnjom više i viših zgrada s hitnom potrebom da se suočimo s ekološkim izazovima našeg vremena?
Iako će beton i čelik nesumnjivo ostati stupovi građevinarstva, a ne želim zvučati kao lažni propovjednik (postoje prepreke), ponovno otkrivanje materijala starog kao i sama civilizacija ima smisla.
Gradnja od masivnog drveta: Rasteći trend održive gradnje u gradovima
Gradnja od masivnog drveta sve više dobiva na zamahu kako se investitori okreću održivim i efikasnijim građevinskim materijalima. Iako nije čarobni metak, masivno drvo igra izuzetno važnu ulogu u smanjenju utjecaja građevina na okoliš, posebno ako se drvo uzima iz održivih izvora.
Proizvodi od masivnog drveta sastoje se od slojeva drveta spojenih zajedno kako bi se formirale čvrste ploče ili grede. Zahvaljujući lameliranoj strukturi, što znači da su jači, krući i dosljedniji od običnog drveta, različiti proizvodi od inženjerskog drveta, poput križno-lameliranog drveta (CLT), lijepljenog lameliranog drveta (GLT), čavlirano-lameliranog drveta (NLT) i lameliranog furnira (LVL), učinili su gradnju većih prostora izvedivijim. Stoga, drvene zgrade postaju sve više i više prisutne diljem svijeta, posebno u zemljama poput Danske, Njemačke i Švedske, koje kulturno njeguju korištenje drveta u građevinarstvu.
Živeći nekoliko godina u Danskoj, zadužen za vođenje tima za visokogradnju u međunarodnoj konzultantskoj firmi, svjedočio sam sve većoj popularnosti drveta u skandinavskoj arhitekturi. To, možda, i nije iznenađujuće za naciju koja “hygge” životni stil, atmosferu udobnosti, zadovoljstva i dobrobiti, stavlja u središte svog kulturnog iskustva.
Iako ovaj trend korištenja masivnog drveta nije ograničen samo na Skandinaviju, regija je odigrala pionirsku ulogu zbog svojih obilnih prirodnih resursa, fokusa na dobrobit i snažne podrške ključnih industrijskih i vladinih dionika.
Danas, Wood City, koji će postati najveći razvojni projekt u svijetu izgrađen od masivnog drveta, stoji na pragu realizacije u Stockholmu.
Međunarodni građevinski propisi prilagođavali su se ovom trendu. Dok su ranije propisi ograničavali drvene zgrade na maksimalno šest katova, danas se dopuštaju gradnje do 18 katova, što proširuje mogućnosti za gradnju od masivnog drveta, što dokazuje i primjer Mjøstårneta u Norveškoj.
U Velikoj Britaniji, zbog strožih propisa i izmjena dijela B građevinskih propisa kojima se zabranjuje korištenje konstrukcijskog drveta u vanjskim zidovima stambenih zgrada viših od 18 metara – što je utjecalo na povjerenje (uključujući i među osiguravateljima) u korištenje drveta za višekatnu stambenu gradnju – te nedostatka vještina u području modernih građevinskih metoda, nismo još uvijek na tom nivou.
Međutim, “Timber in Construction Roadmap” (Plan za korištenje drveta u građevinarstvu), pokrenut prošle godine, će (da kucnemo u drvo!) poslužiti kao katalizator za suradnju u cijelom lancu opskrbe građevinskog sektora kako bi se ubrzao naš put.
Drvo: Zeleniji način rekonstrukcije
Kao građevinski materijal, drvo ne zahtijeva energetski intenzivne proizvodne procese poput čelika ili betona. Također, skladišti ugljik dok raste, te se može reciklirati i ponovno koristiti, što je ključno za kružno gospodarstvo.
Zbog svojih inherentnih svojstava kao što su ekološka prihvatljivost i lakoća, svjedočimo korištenju drveta za rekonstrukciju poslovnih zgrada s dodatnim katovima.
Na samo nekoliko koraka od ureda DeSimone u Clerkenwellu u Londonu, obnova zgrade na adresi 8 Bleeding Heart Yard transformirala je povijesno viktorijansko skladište u moderan, ekološki prihvatljiv uredski prostor dodavanjem dva kata od CLT-a kao dio obnove vrijedne 8 milijuna funti. Što se onda događa ako želimo graditi više?
Iako postoje argumenti za korištenje drveta na zgradama do 18 katova, drugi materijali su vjerojatno prikladniji i ekonomičniji za veće visine. Moramo odabrati ono što je najbolje za svaku pojedinu situaciju.
Vidjeti šumu kroz drveće: Je li hibridna gradnja od drveta put naprijed?
Jedan projekt izgradnje od masivnog drveta koji je na mene ostavio poseban dojam je Kaj16, 18-katnica u Göteborgu, Švedska, na čijem sam dizajnu radio u prethodnoj firmi, a čija se završna faza očekuje 2027. godine. To je projekt koji osobno smatram vrhuncem jer nudi put prema optimalnoj efikasnosti na većim visinama: hibridnu gradnju od drveta.
Dio sveobuhvatne strategije održivosti uključivao je ponovnu upotrebu betona za jezgre i podnožje zgrade, te korištenje drveta za preostalu nadgradnju – grede, stupove i ploče. Da su jezgre bile izgrađene od drveta, bile bi prevelike zbog bočnog opterećenja, što bi dovelo do neefikasnog korištenja materijala. Održavanjem većeg dijela postojeće strukture i manjom novogradnjom, projektni tim je osporio početni stav investitora da je “najzelenije” rješenje u potpunosti graditi od drveta.
Zgrade značajno doprinose klimatskim promjenama, jer čine 39% globalnih emisija ugljika povezanih s energijom. Veliki dio toga, oko 28%, otpada na energiju koju koristimo za grijanje, hlađenje i napajanje. A oko 11% preostalog dolazi od materijala korištenih za njihovu izgradnju. Razumijevanje odnosa između utjelovljenog ugljika i operativne učinkovitosti ključno je za donošenje ciljanih odluka o smanjenju emisija u cijelom lancu opskrbe i dizajnerskim procesima.
Drvo: Promocija kružne ekonomije
Dizajn za demontažu (DfD) je međusobno povezan održivi dizajnerski pristup koji se fokusira na stvaranje zgrada koje se mogu lako rastaviti i ponovno koristiti na kraju njihovog životnog vijeka.
Kao praksa, DfD dobiva značajnu popularnost paralelno s gradnjom od masivnog drveta jer se usklađuje s širim ciljem smanjenja otpada i usvajanja kružnosti. Danas je to ključni faktor prilikom razvoja strategije održivosti za svaki projekt od drveta koji poduzimamo.
Kada koristimo drvo za gradnju, taj ugljik se zaključava u materijalu. Idealno, trebali bismo ga zadržati tamo zauvijek. Međutim, nakon što zgrada dostigne kraj svog životnog vijeka, elementi od drveta nude potencijal za ponovnu upotrebu za nešto drugo, poput gradnje novog ekološkog doma. Ako to nije moguće, moglo bi se pretvoriti u čvrsti materijal s novom namjenom, poput OSB ploče, ili čak razgraditi na vlakna i pretvoriti u papir koji će koristiti sljedeća generacija inženjera za bilježenje svojih proračuna. Na taj način, ugljik ostaje što dulje izvan atmosfere.
Namjerno stvaranje
Kao građevinski inženjer, smatram da je važnije nego ikad biti svjestan materijala koje koristimo za gradnju. Od samog početka projekta surađujem s arhitektima i drugim dizajnerima kako bih usvojio najodrživiju opciju. Ne gradimo samo zgrade; gradimo bolju budućnost. Želimo stvoriti prostore koji su ne samo funkcionalni već i prijateljski prema okolišu i ljudima koji ih koriste.
To je zajednička vizija koju svi možemo podržati, zar ne?
. . .
Tekst Visoke drvene građevine: Budućnost održive gradnje u gradovima preveden je sa portala New London Architecture.
