Prema posljednjem istraživanju koje smo vršili prikupljajući podatke od ovlaštenih institucija i agencija, došli smo do podataka da je u Bosni i Hercegovini u sektoru drvne industrije i proizvodnje namještaja registrovano 1226 kompanija (od čega je 655 u FBiH, a 571 u RS).
Najveći broj preduzeća su ona koja stvaraju relativno malu bruto dodanu vrijednost i pripadaju kategoriji C 16.10 Piljenje i blanjanje drva – što se odnosi na pilane sa ukupno 619 registriranih kompanija
Značajno je spomenuti i sljedeće klasifikacije:
C 16.21 ‒ Proizvodnja furnira i ostalih ploča od drveta registrovane su 33 kompanije,
C 31.02 ‒ Proizvodnja kuhinjskog namještaja – 73 kompanije,
C 31.01 ‒ Proizvodnja namještaja za poslovne i prodajne prostore – 80 kompanija,
C 31.09 ‒ Proizvodnja ostalog namještaja – 202 kompanije,
C 16.29 ‒ Proizvodnja ostalih proizvoda od drveta; proizvodnja proizvoda od pluta, slame i pletarskih materijala -142 kompanije. Preostali broj kompanija raspoređen je u proizvodnji madraca, ambalaže od drveta, građevinske stolarije i elemenata, te proizvodnji sastavljenog parketa.
Sektor ukupno zapošljava 22.657 radnika, što je znatno manje u odnosu na 2020. godinu, kada je ukupna zaposlenost sektora bila 25.087 radnika. Uzimajući u obzir pandemiju, u 2020. godini zaposlenost je bila samo za 3.22% manja u odnosu na 2019. godinu. Stoga se može zaključiti da se u protekle tri godine desio znatan pad zaposlenosti u sektoru.
Prema dostupnim podacima navedeni broj kompanija ostvario je 2 milijarde 543 miliona prihoda, dok je ostvarena ukupna dobit iznosila 264,4 miliona KM. Prosječna profitna stopa drvoprerađivačkih preduzeća kretala se u intervalu od 6% do 13%, najniža je zabilježena kod proizvođača furnira, a najveća kod proizvođača namještaja
Izvoz drvnog sektora BiH u svijet u 2023. godini zabilježio je vrijednost od 1,6 milijardi KM, što je za 12,3% manje nego u 2022. godini, u kojoj je vrijednost izvoza iznosila 1,9 milijardi KM, kada je zabilježeno povećanje od 11,1% više u odnosu na 2019. godinu.
Od ukupnog izvoza, u Njemačku je izvezeno 360 miliona KM vrijednosti proizvoda od drveta, uz evidentiran pad izvoza od 10,5%. Ipak, izvoz namještaja iz BiH u svijet prilično je očuvao trend, a pad u ovom subsektoru znatno je niži od pada izvoza drvne industrije u cjelini (3,9 posto manji izvoz u 2023. nego u 2022. godine).
Na osnovu finansijskog prikaza ostvarenih izvoznih rezultata možemo zaključiti da je došlo do određenog smanjenja izvezenih količina, ali da je došlo do povećanja vrijednosti roba, tako da je i vrijednost ukupnog izvoza veća u 2022. godini za 10,7% u odnosu na 2021. godinu. Najviše se izvozila rezana građa i elementi, potom namještaj i na trećem mjestu proizvodi šumarstva.
Najviše su se uvozile sljedeće grupe proizvoda: ploče i furnir, proizvodi šumarstva i namještaj od drveta. Ukupan ostvareni uvoz drvne industrije i šumarstva u 2022. godini bio je 587.150.752 KM, od čega se 248.363.699 KM odnose na ploče i furnir.
Analiza VTK BiH pokazuje da drvni sektor BiH u prosjeku učestvuje u izvozu sa 9,5 %, te da su u 2023. godini proizvodi finalnog stepena prerade (namještaj, građevinska stolarija i montažne kuće) bili najznačajniji izvozni proizvodi drvne industrije, koji zajedno čine 53,7 % izvoza.
Najviše su se izvozila sjedala sa drvenim okvirima, namještaj za spavaće sobe, te namještaj za trpezarije i dnevne sobe. Izvoz montažnih kuća je bio u vrijednosti od 36 miliona KM, što je za 1,5 posto više nego u 2022. godini. Na osnovu ukupne vrijednosti izvoza svih grupa proizvoda 5 najvećih izvoznih tržišta za BiH: Njemačka, Hrvatska, Italija, Srbija i Slovenija. Osim zemalja regije i Evropske unije, izvozilo se u Kinu, Tursku, Švicarsku, kao i Veliku Britaniju.
Rezultat određenih turbulencija na tržištu, nakon perioda pandemije, je značajan porast cijena sirovina i repromaterijala, koji je aktuelan i u ovoj godini. Znatan utjecaj ima i poremećaj na tržištu Njemačke, što je u konačnici dovelo do smanjenja narudžbi. Manje izvezene količine, ali veće cijene sirovine i materijala, kako je i navedeno u tabelama, jasno prikazuje da će kompanije i u narednom periodu morati usklađivati prodajne cijene gotovih proizvoda vodeći pri tome računa da budu konkurentne.
Prilike i izazovi
Kada se govori o analizi lanca vrijednosti, slabe karike drvoprerađivačkog sektora zastupljene su kroz cijeli lanac i ogledaju se kroz nabavku sirovina, nedostatak stručnog kadra, potrebu za unapređenjem proizvodnih procesa, bolje korištenje kapaciteta i unapređenje proizvodnih tehnologija, te dostupnost informacija o izvoznim tržištima, novim kupcima i pristup tržištu.
Usvojen je i prijedlog uredbe za suzbijanje krčenja i degradacije šuma u EU, kao dodatak Uredbi o drvenoj građi, koja ima za cilj da garantuje da proizvodi građana EU na tržištu EU ne doprinose krčenju šuma i degradaciji šuma unutar EU i globalno
https://pit.ba/pit-drwocon-2024-dobrodosli-na-drugi-dogadjaj-drvopreradjivacke-industrije-bih/
BiH svojim geografskim položajem, blizinom tržišta, te nižim troškovima poslovanja, energenata i rada, u proteklim godinama činila je prednost za privlačenje investicija, ali i jačanje konkurentnosti bh kompanija na tržištima. Kako se industrijska proizvodnja suočava sa brojnim izazovima, on se svakako osjeti u drvoprerađivačkom sektoru. Politika pristupa tržištima u ovom sektoru zasniva se sve više na kvaliteti, usmjeravanju ka razvoju proizvoda veće dodane vrijednosti i vlastitog brenda, što dokazuju uspjesi poznatih proizvođača namještaja, čija zvučna imena dominiraju u bh proizvodnji namještaja.
U julu 2021. godine komisija EU je usvojila niz zakonodavnih prijedloga za smanjenje emisija stakleničkih plinova za najmanje 55% do 2030. godine i postizanje klimatske neutralnosti do 2050. godine. Sve zemlje i kompanije koje izvoze proizvode u EU, morat će se pridržavati određenih regulatornih okvira koji podržavaju klimatske ciljeve EU u cjelini i koji podrivaju nelojalnu konkurenciju. Kao i sve ostale industrije, regulatorni okviri utjecat će i na drvnu industriju i proizvodnju namještaja.
Neki od regulatornih okvira EU ne samo da se odnose na gotov proizvod, kao npr namještaj, već i na cijeli lanac vrijednosti uključujući inpute. Direktive i inicijative poput cirkularnog akcionog plana pokazuju pristup razmatranja cijelih proizvodnih ciklusa, kako bi se konačno postigli energetski i klimatski ciljevi.
Značajno je pomenuti Uredbu EU o drvetu i proizvodima od drveta (EUTR) koja ima za cilj suzbijanje ilegalne sječe, trgovine drvetom i proizvodima od drveta u državama članicama EU. Moraju postojati zahtjevi sistema dužne pažnje (DDS) kako bi se osiguralo da su drvo i proizvodi od drveta legalni. Za uvoznike i izvoznike proizvoda od drveta nije bitno da li je u pitanju samo masivno drvo, namještaj ili kuće od cijelog drveta koje prodaju ili kupuju. Obje strane moraju osigurati da je DDS na mjestu na kojem se može pratiti.
Usvojen je i prijedlog uredbe za suzbijanje krčenja i degradacije šuma u EU, kao dodatak Uredbi o drvenoj građi, koja ima za cilj da garantuje da proizvodi građana EU na tržištu EU ne doprinose krčenju šuma i degradaciji šuma unutar EU i globalno.
Za drvoprerađivački sektor u BiH, standardi kao što je DDS mogli bi se pratiti u skladu sa većim razmatranjima biodiverziteta i zahtjevima DDS-a duž cijelih lanaca vrijednosti
Kako bi se odgovorilo na zahtjevna ino tržišta, proizvođači moraju sve više pažnje pridavati proizvodnji ekološki prihvatljivog, prilagođenog i multifunkcionalnog namještaja. To znači da se moraju prilagoditi modelu kružne ekonomije, uz inovativnost i održivost.
Da bi se kompanije usmjerile na naprednije poslovanje, neophodno je raditi na razvijanju strategije prelaska sa lohn poslovanja na vlastite proizvode. Kako bi to bilo moguće, neophodno je kreirati stimulativno okruženje i instrumente podrške da bi što više preduzeća krenulo s prvim koracima, potom omogućiti pristup sirovinama, pružiti finansijsku podršku koja je značajna za unapređenje tehnologija i procesa i jačanje infrastrukture kvalitete, te raditi na umrežavanju proizvođača, obrazovnih institucija, uspostavljanju razvojnih centara.
Moramo napomenuti u ovom dijelu da je iskorak napravljen nedavnim osnivanjem Selman Instituta koji okuplja predstavnike obrazovnih ustanova, te inžinjere sa velikim iskustvom u proizvodnji i upravljanju tehnoloških procesa u drvoprerađivačkom sektoru. Osnovan je sa ciljem da struka kreira napredna rješenja i proizvode koji postavljaju standard u globalnoj industriji drvnih materijala. Više informacija o Selman Institute dostupne su na www.selmaninstitute.ba.