U toku su pripreme za konferenciju „PIT DrwoCon 2023“ te smo našli prigodnim razgovarati s doc. dr. Redžom Hasanagićem, nastavnikom na odsjeku „Drvna industrija“ u Bihaću.
Doc. dr. Redžo Hasanagić (1988) zaposlen je na Tehničkom fakultetu Univerziteta u Bihaću, na odsjeku „Drvna industrija“. Magistrirao je i doktorirao na području tehnologije proizvoda od drveta. Dosad je objavio deset naučnih radova u visoko rangiranim časopisima koji pripadaju bazi WOS, 19 konferencijskih radova te jednu knjigu. Član je međunarodne grupe za zaštitu drveta „International Research Group on Wood Protection – IRGWP“ te dobitnik prestižne nagrade „Ron Cockroft Award (RCA)“ za 2022. godinu.
PIT: Jedan ste od trinaesterice nagrađenih Ron Cockcroft nagradom u 2022. godini. Koliko Vam ova nagrada znači te šta mislite, koliko ovakvi programi istinski mogu promicati svijest o razvoju istraživanja u zaštiti drveta?
Kao dobitnik Ron Cockcroft nagrade u 2022. godini, ova nagrada mi znači izuzetno puno jer predstavlja priznanje za moj rad u području zaštite drveta. Nagrada također predstavlja potvrdu da su moja istraživanja prepoznata na međunarodnoj razini te da su moji doprinosi zaštiti drveta i razvoju održivih proizvoda od drveta cijenjeni od strane stručnjaka u ovom području.
Programi kao što je Ron Cockcroft nagrada imaju izuzetno važnu ulogu u promicanju svijesti o razvoju istraživanja u zaštiti drveta. Ovakve nagrade pružaju priliku za promociju novih i inovativnih istraživanja u ovom području te motiviraju mlade istraživače da se uključe u ovu važnu oblast istraživanja. Također, nagrade poput Ron Cockcroft nagrade mogu biti inspiracija za daljnja istraživanja i inovativne projekte koji bi mogli imati značajan utjecaj na održivost i zaštitu drveta i proizvoda od drveta u budućnosti.
PIT: Radite sa studentima – možete li identificirati najveće izazove s kojima se suočavate u obrazovnom procesu? S druge strane, koje izazove „sistem“ treba da rješava?
Kao nastavnik na Tehničkom fakultetu u Bihaću, identificirao bih nekoliko izazova s kojima se suočavam u obrazovnom procesu. Jedan od najvećih izazova je zadržati pažnju studenata i motivirati ih da aktivno sudjeluju u nastavi. Također, neki studenti imaju problema s razumijevanjem složenih koncepata, pa je ponekad potrebno puno vremena i truda kako bi im se pojasnilo gradivo na način da ga razumiju.
S druge strane, “sistem” (odnosno fakultet i univerzitet) također treba riješiti neke izazove. Jedan od njih je osiguravanje kvalitete nastavnog programa, koji treba biti relevantan i primjenjiv u praksi. Također, važno je osigurati dovoljan broj resursa (materijalnih i ljudskih) za provođenje nastave te osigurati uvjete za daljnji razvoj istraživanja. Sistem također mora osigurati adekvatne mogućnosti za studentsku podršku i razvoj karijere nakon diplome.
PIT: Dobar dio realnog sektora sugerira kako obrazovni sistem BiH ne prati potrebe tržišta. Je li naš obrazovni sistem zastario? Koje prakse biste zadržali, a koje mijenjali i unapredđivali?
Odgovor na ovo pitanje može biti vrlo dugo i složeno, ali pokušat ću dati sažeti pregled mog mišljenja. Prvo, slažem se da obrazovni sistem u Bosni i Hercegovini ima svoje nedostatke i izazove, posebno u kontekstu prilagođavanja potrebama tržišta rada. Međutim, ne bih rekao da je obrazovni sistem potpuno zastario.
Kada govorimo o praksama koje bi se mogle zadržati, mislim da je važno održavati visoke standarde obrazovanja, posebno u visokoškolskom sektoru, kako bi se studenti mogli kvalitetno pripremiti za tržište rada. Također, potrebno je pružiti studentima priliku da steknu praktično iskustvo, bilo kroz prakse ili kroz suradnju s poslodavcima.
S druge strane, obrazovni sistem bi trebao raditi na tome da se prilagodi potrebama tržišta rada. To bi se moglo postići kroz uspostavljanje suradnje između obrazovnih institucija i poslodavaca, kako bi se osiguralo da se studenti pripremaju za konkretne poslove koji su dostupni na tržištu rada. Također, moglo bi se razmisliti o fleksibilnijim programima obrazovanja koji bi se mogli prilagođavati potrebama pojedinaca, a ne samo unaprijed definiranim programima.
Ukratko, mislim da bi obrazovni sistem u Bosni i Hercegovini trebao raditi na prilagođavanju potrebama tržišta rada, ali i dalje održavati visoke standarde obrazovanja i pružiti studentima priliku za stjecanje praktičnog iskustva.
PIT: Jedan od najvećih izazova je kako zadržati mlade da ostanu u BIH nakon školovanja, šta vi mislite o tome, imate li ikakve preporuke? Kako mladima možemo da pomognemo?
Zadržavanje mladih u BiH nakon školovanja je izuzetno važno za razvoj društva i industrije u BiH. Smatram da je ključno razvijanje i poboljšanje obrazovnog sistema, posebno u područjima poput drvne industrije, kako bi se stvorili privlačniji uvjeti za mlade ljude da ostanu i rade u BiH.
Pored toga, važno je osigurati da postoji dovoljno poslovnih prilika i poticaja za razvoj industrije u BiH, posebno u području drvne industrije, kako bi se stvorili poslovi i prilike za mlade.
Osim toga, smatram da je važno raditi na stvaranju poticajnog okruženja koje podržava inovacije i poduzetništvo u područjima poput drvne industrije. U tom smislu, treba promovirati razvoj novih tehnologija, investirati u istraživanje i razvoj te omogućiti mladim ljudima priliku da pokrenu vlastiti posao ili da se pridruže postojećim inovativnim poduzećima. Smatram da bi sve ove mjere mogle pomoći u zadržavanju mladih u BiH, i da bi trebale biti prioriteti za razvoj industrije u budućnosti.
PIT: Kao profesor na odsjeku drvne industrije, šta prognozirate kada je u pitanju ova branša za budućnost ove zemlje?
Kao profesor na „odsjeku Drvne industrije“, vjerujem da je budućnost drvne industrije u Bosni i Hercegovini veoma svijetla. Ova industrija ima veliki potencijal zbog bogatih šumskih resursa i dugogodišnje tradicije proizvodnje drveta. Osim toga, sve veća svijest o ekološkim pitanjima i održivom razvoju otvara nove prilike za razvoj ove industrije. Također, sve veći trend korištenja drveta u modernoj arhitekturi i građevinarstvu, kao i u proizvodnji namještaja i drugih proizvoda, predstavlja veliku šansu za razvoj drvne industrije u BiH. Naravno, da bi se ostvario puni potencijal ove industrije, potrebno je ulaganje u istraživanje i razvoj novih proizvoda, poboljšanje kvalitete proizvodnje i primjene najnovijih tehnologija.
Ovo su također neke od tema o kojima ćemo govoriti na PIT DrwoCon, ne propustite priliku da nam se pridružite i da zajedno dođemo do novih rješenja i boljih prilika za našu industriju.
Prijaviti se možete putem linka https://lnkd.in/dMcWge64
